Područje nadležnosti Policijske postaje Ivanec nalazi se smješteno u sjeverozapadnom djelu Županije varaždinske na prostoru ukupne površine 345 km2. Većinom se proteže mikroregijom nazvanom Gornjim porječjem rijeke Bednje. Područje ima odlike brdsko-planinskog područja. Zauzima sjeverne padine planine Ivančice (visina 1 061 m), cjelokupno područje planine Ravna Gora (visina 686 m), područje pripadajućih pribrežja, dio doline rijeke Bednje te ravničarski prostor na području općine Maruševec.
Najniži dio ovog prostora zauzimaju obradive poljoprivredne površine i livade, a blago nagnuta podnožja brda oranice. Viša područja zauzimaju vrtovi, voćnjaci i vinogradi. Prostor iznad 400 metara pokriven je šumom, niži dijelovi hrastom kitnjakom i grabom, a viši dijelovi bukvom.
Nositelji društvenog, kulturnog, sportskog i gospodarskog razvitka ovog područja su gradovi Ivanec i Lepoglava u kojima se nalazi i djeluje većina državnih institucija, udruga građana, sportskih klubova, poduzeća, obrtnika te trgovačkih društava u kojima radi većina stanovnika. Unazad nekoliko godina navedeni gradovi i općine potiču stvaranje ozračja poduzetništva, posebno stimulirajući razvoj malog poduzetništva i to kroz nekoliko poduzetničkih zona, od kojih se izdvajaju Zone malog poduzetništva u Ivancu i u Lepoglavi. Regija obiluje brojnim povijesnim i turistički atraktivnim lokalitetima od kojih se izdvajaju dvorci obitelji Drašković u Trakošćanu i Klenovniku, dvorac obitelji Vragović i Patačić u Maruševcu, svjetski poznato arheološko i antropološko nalazište špilje Vindija u Donjoj Voći, pavlinski samostan i crkva u Lepoglavi, područje planine Ivančice i Ravne gore itd.
Grad Ivanec
Grad Ivanec je najveće naselje Hrvatskog zagorja smješteno između sjevernih obronaka planine Ivanščice i doline rijeke Bednje, udaljen 20-ak kilometara zapadno od Varaždina. Ivanec je ime dobio po kapeli Sv. Ivana Krstitelja koju su redovnici reda Svetog Ivana Jeruzalemskog, poznatiji pod nazivom – ivanovci, podigli na području današnjeg Ivanca. Ivanec se prvi puta spominje u povelji ivanovca Ivana Paližne ml., priora belskog od 22. lipnja 1396. godine. Povelja nije samo prvi spomen Ivanca, nego i dokaz da je Ivanec kao naselje postojao i prije njegova pisana spomena. Stari grad Ivanec bio je obrambeni kaštel koji se sastojao od 4 krila koja su se kružno zatvarala. Od okoline je bio odijeljen dubokim opkopima vode iz Bistrice, a u kaštel se ulazilo preko mosta iznad grabišta punog vode.
Godine 1867. cijeli posjed s gradom kupio je Ladislav Kukuljević, sin Franje Kukuljevića, koji je uredio ivanečki stari grad, a dobro uhodano vlastelinstvo ostavio je nećaku Božidaru Kukuljeviću, sinu povjesničara Ivana Kukuljevića – Sakcinskog. Božidar je prostor zapuštenog ribnjaka i livadu pretvorio u engleski perivoj, a danas park u Ivancu. Dvorac je stradao u II. svjetskom ratu. Zapaljen je 1943. godine i u požaru teško oštećen. Oštećeni dvorac i ostatak posjeda nacionaliziran je 1946. godine. Tadašnje vlasti nisu imale razumijevanje za obnovu dvorca pa je izložen propadanju, a 1959. godine srušene su preostale dvije kule.
Grad Lepoglava
Lepoglava se prvi puta spominje 1399. godine, a godinu dana kasnije Herman Celjski osnovao je samostan pustinjaka Sv. Pavla „sub“ Lepoglava, kada u Lepoglavu dolaze pavlini. Pavlini su u Lepoglavi živjeli i djelovali do 1768. godine kada je ukinut pavlinski red, a pavlini su protjerani iz Lepoglave. Za vrijeme njihovog boravka Lepoglava je doživjela puni procvat. U Lepoglavi je 1503. godine osnovan Seminar pavlinskog reda, a koji je 1582. godine prerastao u prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj. Godine 1656. započinje s radom studij filozofije, a kasnije i teologije, da bi 1674. godine pavlini dobili i dozvolu za dodjelu doktorata. Tako je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta. Danas se smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija.
1854. godine samostan je pretvoren u kaznionicu, da bi 2001. godine pavlinski kompleks bio odijeljen od kaznioničkog i predan na korištenje Varaždinskoj biskupiji.
Lepoglava i okolica obiluje nizom znamenitosti i posebnosti, kao što su lepoglavska čipka, fosilni vulkan nastao prije 22 milijuna godina, ujedno i prvo poznato nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj, samostan i crkva Sv. Marije u Lepoglavi čiju je unutrašnjost, kao i unutrašnjost niza crkava i kapela lepoglavskog kraja, oslikao freskama poznati pavlinski slikar Ivan Krstitelj Ranger itd.
